Skip to content

Nek nam je sretan dan Nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Opšte diskusije
  • Sretan dan Nezavisnosti Bosne i Hercegovine 🇧🇦

    Dan nezavisnosti

    Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive? Ovako je glasilo referendumsko pitanje upućeno bh. građanima davne 1992. godine. Pitanje koje je zauvijek promijenilo historiju BiH.

    Referendumu za nezavisnost BiH prethodila su burna politička dešavanja u bivšoj Jugoslaviji i samoj Socijalističkoj Republici BiH. Slovenija i Hrvatska su 1991. proglasile nezavisnost od SFRJ, a 15. oktobra iste godine, preglasavanjem zastupnika SDS-a u Skupštini SRBiH, predstavnici SDA i HDZ-a donijeli su Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine.

    Nakon toga, Srpska demokratska stranka je započela osnivanje Srpskih autonomnih oblasti, a 9. i 10. novembra 1991. je sprovela referendum o osnivanju Srpske Republike Bosne i Hercegovine kao sastavnog dijela Jugoslavije. Vlasti Bosne i Hercegovine su ovaj referendum proglasile nevažećim.

    Briselskom Deklaracijom o Jugoslaviji od 17. decembra 1991. na osnovu preporuka međunarodne Arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Robert Badinter, konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se izjasne o nezavisnosti.

    Prema izvještaju Badinterove Arbitražne komisije od 15. januara 1992. za konstituiranje Bosne i Hercegovine kao suverene i nezavisne države bilo je neophodno još jedino provesti referendum među građanima.

    1. januara 1992. na sjednici Skupštine SRBiH donesena je odluka o raspisivanju referenduma o nezavisnosti od SFRJ. Većina srpskih zastupnika u Skupštini BiH je, u znak bojkota, već bila napustila sjednicu.

    Država priznata, praznik nepriznat

    Referendum o nezavisnosti BiH održan je 29. februara i 1. marta 1992. Na glasanje je izašlo 64,31 posto birača s pravom glasa, a za suverenost BiH glasalo je 99,44 posto (podaci iz Službenog lista RBiH, br. 7). Predstavnici Srpske demokratske stranke su pozvali pripadnike srpskog naroda da bojkotuju referendum.

    Oko 2.500 posmatrača OSCE-a i Evropske zajednice posmatrali su proces glasanja. Mirko Bošković, u to vrijeme predsjednik Republičke izborne komisije, izjavio je da su posmatrači ocijenili provedeni referendum izuzetno kvalitetnim.

    Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti RBiH donijet je 6. marta 1995., a potpisao ga je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović.

    Dan nezavisnosti je zvanično neradni dan. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike saopćavaju da poslodavci, ustanove, organi uprave kao i druge pravne osobe za praznik ne rade - na temelju Zakona o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti BiH. Kada praznik "padne" u neradni dan prenosi se na sljedeći radni dan.

    Ipak, jedinstva političkog vrha u pogledu odnosa prema ovom datumu i njegovom značaju danas – nema.

    Obilježavanje Dana nezavisnosti BiH trebalo bi biti riješeno donošenjem zakona o praznicima na nivou države. Prema nekim inicijativama, kao mogući datum za obilježavanje Dana nezavisnosti spominje se i 22. maj, dan kada je BiH primljena u Organizaciju Ujedinjenih naroda. (FTV)


Preporuke

  • Transhumanizam agenda

    Opšte diskusije umjetnainteli
    1
    0 Votes
    1 Objave
    10 Pregleda
    Nema odgovora
  • Ima jedna zemlja

    Zakačeno Opšte diskusije
    1
    0 Votes
    1 Objave
    25 Pregleda
    Nema odgovora
  • Dodiku prvostepenom presudom zabranjeno političko djelovanje

    Opšte diskusije
    2
    0 Votes
    2 Objave
    56 Pregleda
    A
    sta ce tek biti nakon ovog ociglednog drzavnog udara
  • Danas čitam da je...

    Opšte diskusije
    5
    0 Votes
    5 Objave
    344 Pregleda
    patriotP
    @patriot Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) ukazuju na očekivani porast novih slučajeva karcinoma u Evropi za 22,5 posto u narednih 20 godina. Globalno, predviđa se da će broj oboljelih porasti za 55 posto između 2022. i 2054., sa 19,9 miliona u 2022. godini na 30,9 miliona u 2045. godini. Nove procjene stižu uoči Svjetskog dana borbe protiv raka, zakazanog za 4. februar. Starije stanovništvo, konzumacija duhana i alkohola, gojaznost te zagađenje zraka su faktori koji doprinose povećanju oboljelih. S porastom incidencije očekuje se i povećanje smrtnosti od procijenjenih 9,7 miliona u 2022. godini na 16,6 miliona diljem svijeta do 2045. godine. U Europi, karcinom dojke najčešće se dijagnosticira, s karcinomom prostate kao drugim najčešćim. Izvještaj ističe da najveći broj smrtnih slučajeva od karcinoma u Europi uzrokuju karcinom pluća, debelog crijeva i dojke. izvor: https://www.klix.ba/vijesti/svijet/za-dvije-decenije-broj-oboljelih-od-karcionoma-u-evropi-mogao-bi-se-povecati-za-vise-od-20-posto/240201084 Treba da pazimo sta jedemo i manje stresa
  • Dobrodošli na Bosna.forum!

    Zakačeno Opšte diskusije
    2
    0 Votes
    2 Objave
    395 Pregleda
    patriotP
    Za one koji koriste forum na mobilnom uređaju, nazad na početnu ili odabir kotegorije foruma birate preko donjeg menija koji se automatski pojavi kad stranicu foruma povučete prema gore. [image: 1714156505425-img_7063.jpeg]